MessageBox

MainMessage

AdditionalInfo

 

Radim...

Working

Ulazak u sustav Zatvori [ X ]

Izaberite način ulaska u sustav:

Pomoću Facebook profila

Ako niste povezali Facebook profil sa korisničkim računom, molimo Vas da ispunite sva tražena polja.

E-mail adresa:
Lozinka:

Ako nemate kreiran korisnički račun za portal Protagora.hr molimo Vas pratite ovaj link.

Mapiran genom bonobo čovjekolikog majmuna

Mapiran genom bonobo čovjekolikog majmuna

Ulindi, bonobo iz leipziškog zoološkog vrta

Znanstvenici su dovršili mapiranje bonobo genoma. To znači da sada svih pet velikih čovjekolikih majmuna – čimpanze, bonobi (zasebna vrsta čimpanze), gorile, orangutani i ljudi - imaju mapirane svoje genome.

Istraživački tim s njemačkog instituta Max Planck otkrio je da bonobi dijele 99.6% genoma s čimpanzama i 98.7% genoma s ljudima.

“Ljudi su pomalo kao mozaik genomâ bonoba i čimpanzi,” rekao je glavni autor studije Kay Pruefer, referirajući se na činjenicu da bonobi i čimpanze imaju izričito različite obrasce ponašanja od kojih se svi mogu vidjeti i u ljudi.

Bonobi su miroljubivija, nježnija bića dok su čimpanze agresivnije i sklone ratovanju s drugim čoporima čimpanzi. Bonobi dijele hranu s potpunim strancima, a čimpanze ne. Bonobi, baš kao i ljudi, se dugo nakon djetinjstva zadržavaju uz svoje majke. Čimpanze, baš kao i ljudi, bolje koriste oruđe i imaju veći mozak. Bonobi žive u matrijarhatu; čimpanzama upravljaju alfa mužjaci.

“Iz određenih dijelova ljudskog genoma se može iščitati da su ljudi jače povezani s bonobima nego li sa čimpanzama, a iz drugih dijelova vidimo da su jače povezani s čimpanzama nego li s bonobima,“ rekao je Dr. Pruefer. “Ovo je mnogo veća razina povezanosti od očekivane.“

Tim je koristio DNA uzorak Ulindi, bonoboa iz leipziškog zoološkog vrta.

Bonobi, čimpanze i ljudi su prije otprilike 6 milijuna godina imali jednog zajedničkog pretka. Čimpanze i bonobi su postali zasebne vrste prije samo milijun godina kad se formirala rijeka Kongo. Bonobi su se razvijali na jednoj strani rijeke, a čimpanze na drugoj.

“U ovom kratkom periodu od milijun godina razvili su ova izuzetno različita ponašanja,“ kaže Dr. Pruefer. “Što je intrigantno jer ukazuje na to da se ovi obrasci ponašanja mogu mijenjati prilično brzo.”

Iako mi ljudi dijelimo s bonobima mnoge karakteristike, i dalje smo najagresivniji od svih velikih čovjekolikih majmuna. Zapravo, ljudi su jedini veliki čovjekoliki majmuni koji nisu ozbiljno ugroženi – sve četiri druge vrste su na putu vjerojatnog istrebljenja koje će se dogoditi prije kraja ovog stoljeća.

Studija je objavljena u časopisu Nature.Časopis Science donosi dobro tumačenje studije, a Scientific American donosi i dobar komentar.

Komentari na sadržaj:

Da biste komentirali ovaj sadržaj morate se autorizirati u sustav.

Učitavam...

Učitavam komentare...

"Protagora" - Udruga za zaštitu prava ireligioznih osoba i promicanje ireligioznog poimanja svijeta.

Adresa Udruge: Vramčeva 23, 10000 Zagreb

Kontakt e-mail: udruga@protagora.hr