MessageBox

MainMessage

AdditionalInfo

 

Radim...

Working

Ulazak u sustav Zatvori [ X ]

Izaberite način ulaska u sustav:

Pomoću Facebook profila

Ako niste povezali Facebook profil sa korisničkim računom, molimo Vas da ispunite sva tražena polja.

E-mail adresa:
Lozinka:

Ako nemate kreiran korisnički račun za portal Protagora.hr molimo Vas pratite ovaj link.

Nereligioznost u Hrvatskoj: Sociološki aspekti organziranja nereligioznih i ateista

Novopečena doktorica znanosti, Nikolina Hazdovac Bajić, doktorirala je na temi "Nereligioznost u Hrvatskoj: Sociološki aspekti organziranja nereligioznih i ateista". Ponosni smo na činjenicu da su joj na putu do ovog hvalevrijednog uspjeha pomogli udruga Protagora i njeni članovi.

Evo što o svom radu kaže ova mlada znanstvenica:

Pojačani interes za fenomen nereligioznosti među sociolozima se javlja početkom ovog stoljeća, osobito u zapadnim zemljama, potaknut porastom deklariranja nereligioznih (Bullivant, Lee, 2012., Pasquale, 2012.), rađanjem pokreta tzv. novog ateizma, te osobito porastom pojave organizacija i udruga koje okupljaju nereligiozne pojedince/ateiste. Znanstvena produkcija o nereligioznosti (i drugim njezinim pojavnim oblicima, od kojih je jedan i ateizam) stalno raste u posljednjih desetak godina. U kontekstu sveprisutnosti religije, na prostoru SAD-a ova produkcija je velikim dijelom zasnovana na teorijama dekonverzije pojedinca koji kroz nekoliko faza prisvaja ili osvješćuje svoj ateistički identitet i kasnije ga potvrđuje priključivanjem ateističkoj zajednici u obliku formalne ili neformalne organizacije (Cimino, Smith, 2007., Kettel, 2013., LeDrew, 2013., Smith, 2011.).

Moj istraživački interes za ovu problematiku naročito je potakla pojava organiziranja i udruživanja nereligioznih građana i ateista prisutna u Hrvatskoj u posljednjih 10-ak godina. Njihove aktivnosti i istupanja u javnosti (npr. povodom Ateističke autobusne kampanje 2009. godine) impliciraju da nereligiozne osobe u Hrvatskoj imaju potrebu zaštititi svoja prava i interese. Drugim riječima, iako je Hrvatska sekularna država, gdje se sloboda mišljenja i (ne)vjerovanja jamči Ustavom, sveprisutnost religije u javnom životu, medijima i obrazovnom sustavu te hijerarhiziranje religijskih zajednica u pravnim dokumentima (prvenstveno Vatikanskim ugovorima i Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica, te Zaključkom, dokumentom Vlade RH kojim se utvrđuju dodatni uvjeti za mogućnost sklapanja Ugovora između vjerskih zajednica i RH), pruža mogućnost za osjećaj (a i stvarni društveni položaj) nejednakosti i diskriminacije prema nereligioznim osobama/ateistima. Ova dinamika u najširem smislu kvalificira se kao proces de/sekularizacije odnosno de/sekularizma te deprivatizacije.

Ovaj rad bavi se stjecanjem osnovnih i prvih znanstvenih spoznaja o navedenom fenomenu, u kontekstu općeg nedostatka razrađenog i općeprihvaćenog teorijskog okvira i osnovnih pojmova u specifičnom hrvatskom društveno-povijesno-kulturnom slučaju. Cilj rada je stjecanje novih znanstvenih spoznaja o fenomenima nereligioznosti i ateizma u Hrvatskoj i to kroz istraživanje njihovih organiziranih oblika. Temeljna teorijska perspektiva iz koje se polazi je sociologija nereligioznosti koju razvija Colin Campbell (1971a; 1971b), a koja nereligioznost promatra kao reaktivnu, dinamičnu i relacijsku pojavu u odnosu na (kulturalno relevantnu) religiju. Campbellov pristup nadopunjava se identitetskim pristupom nereligioznosti koji u svojem radu razvijaju Cimino i Smith (2007; 2010; 2014) i Smith (2010; 2013). Osnovna je pretpostavka rada da društveno reguliranje religije utječe na društveni položaj nereligioznih građana i ateista.

Rad ukazuje na probleme koji proizlaze iz društvene regulacije religije koji se na grupnoj i individualnoj razini očituju kao percepcija diskriminiranosti osoba s nereligioznim/ateističkim identitetom, odnosno opisuje sociološke aspekte (nastojeći povezati mikro i makro pristup) organiziranja nereligioznih osoba i ateista u Hrvatskoj. Usmjerenost na razvoj kolektivnog identiteta kao resursa za mobilizaciju članstva i stjecanje šire društvene potpore ukazuje na potencijal nereligioznih/ateističkih organizacija da se formiraju kao novi društveni pokret, ako uspiju prevladati određene probleme na individualnoj, kao i na kolektivnoj (grupnoj) razini. Zaključci rada, osvjetljavajući nereligiozni/ateistički identitet na individualnoj i grupnoj razini, njegovo porijeklo, razvoj, sadržaj i oblike mogu doprinijeti analizi i objašnjenju problema koji se u hrvatskom javnom prostoru vezuju uz odnos religioznosti i nereligioznosti i ova pitanja odvojiti od političke pozadine u koju su ukorijenjeni kako bi ih smjestila u širi vrijednosni kontekst iz kojeg proizlaze. Istovremeno, izazov prihvaćanja i promicanja prava (nereligioznih) manjina od strane šireg društva, kao i tendencija da se to društvo mijenja (od strane malobrojne manjine) označava kretanje prema demokratski(ji)m vrijednostima i principima. Pri tome na društvu, kao i na manjini, leži odgovornost da pronađu načine kako uključiti i poštivati pravo na različitosti u skladu s temeljnim načelima demokratskog etosa.

Rad je dostupan ovdje.

http://darhiv.ffzg.unizg.hr/9243/1/Hazdovac%20Baji%C4%87%2C%20Nikolina.pdf

Iskrene čestitke i veliko hvala Nikolini na iznimnom doprinosu 

Vezani članci

Nema vezanih članaka.

Ključne riječi

ateisti, ateizam, demokracija, diskriminacija, humanizam, klerikalizam, polić, religioznost, sekularizam, sekularnost, sveučilište, znanost

Podijeli sadržaj

Komentari na sadržaj:

Da biste komentirali ovaj sadržaj morate se autorizirati u sustav.

Učitavam...

Učitavam komentare...

"Protagora" - Udruga za zaštitu prava ireligioznih osoba i promicanje ireligioznog poimanja svijeta.

Adresa Udruge: Vramčeva 23, 10000 Zagreb

Kontakt e-mail: udruga@protagora.hr