MessageBox

MainMessage

AdditionalInfo

 

Radim...

Working

Ulazak u sustav Zatvori [ X ]

Izaberite način ulaska u sustav:

Pomoću Facebook profila

Ako niste povezali Facebook profil sa korisničkim računom, molimo Vas da ispunite sva tražena polja.

E-mail adresa:
Lozinka:

Ako nemate kreiran korisnički račun za portal Protagora.hr molimo Vas pratite ovaj link.

Znanstveni argumenti

Veliki kršćanski preobraćenik Zdravko Tomac nedavno je u TV emisiji Nedjeljom u 2 (23.11.2008.) izrekao pregršt kretenskih izjava: da je „ateizam objektivno zlo“, da „uništava ljubav u čovjeku, dobrotu“, da „ateizam odgaja mlade ljude s kulturom smrti“, da je za ateizam “sve u imati“, da je ovo „što se danas događa u svijetu posljedica ateizma“, da su „komunizam i globalizam vrlo bliski i temelje se na ateizmu“ itd. No, da me se ne bi pogrešno shvatilo kada kažem da su to kretenske izjave evo i malog jezičnog pojašnjenja. U Rječniku stranih riječi Bratoljuba Klaića piše ovako:
 „krètēn (franc. crétin) 1. onaj koji boluje od kretenizma, 2. prenes. idiot, tupoglavac, izrod, blesavac, slaboumnik, glupan“ (Klaić, 1983.).
 I u Rječniku stranih riječi Vladimira Anića i Ive Goldsteina može se pročitati nešto slično, ali ima i dodatak:
 „francuski crétin od staro provansalskog creitin, crestin: ljudsko biće, doslovno kršćanin (dakle koji je ljudski usprkos manjkavostima)“ (Anić/Goldstein, 2000.).
 Takvo se objašnjenje nalazi i u Le dictionnaire du français kojega je izdao Hachette (1989.). Pri čemu se uz crétin upozorava da dolazi od chrétien, a pod chrétien se nalazi objašnjenje da je to onaj tko je kršten ili Kristov učenik.
Kako, dakle, reče Hegel: istinito je cjelovito, pa prije bilo kakva zaključka stvari valja sagledati cjelovito. Zbog istine.
 Jučer su mediji masovnog priopćavanja najavili mogućnost uvođenja nastavnog predmeta „religijska kultura“ u osnovne škole kao alternativu vjeronauku. Danas je akademik i arhitekt HNOS-a Vladimir Paar u Jutarnjem listu na pitanje: „Što misli o religijskoj kulturi kao alternativi vjeronauku?“, vrlo kretenski objasnio:
 „Apsolutno sam bio protiv tog, ali i drugih predmeta. Djeca su ionako preopterećena. Ako uvedemo ručni rad, domaćinstvo, profesionalnu orijentaciju, što ćemo smanjiti: zar hrvatski ili matematiku?“ (JL, 05.12.2008., str. 2)
 No, pitanje je glasilo: što misli o „religijskoj kulturi“ kao alternativi vjeronauku. A to znači da se uvođenjem alternative vjeronauku broj sati nastave ne povećava, već se samo uvodi mogućnost izbora između već postojeće konfesionalne indoktrinacije i obrazovanja o različitim religijama. Zdrav k'o Tomac akademik Paar u „religijskoj kulturi“ vidi novo opterećenje, ali to opterećenje ne vidi u vjeronauku koji je sada u satnici bez alternative. Pa, Bože moj, vjeronauk nije opterećenje nego oslobođenje. Stvarno se pitam kako s takvim znanstvenicima nemamo svu silu Nobelovih nagrada.
Živko Kustić doduše nije znanstvenik, ali i on zaslužuje barem jednu malu Nobelovu. Jer ovako snažnu znanstvenu argumentaciju ne može dati bilo tko:
 „A odgovor – znanstveno utemeljen – može biti samo jedan: ljudski je plod novo živo biće od časa začeća. To više nije dio ni majčina ni očeva tijela – nego novo biće s novim sasvim prepoznatljivim kodom. Živo biće ljudske vrste može biti samo čovjek. Nezavisno o broju stanica, o živčanom sustavu, o radu srca, o pokretu udova, o osobnoj samosvijesti. Tko ga svjesno usmrti usmrtio je čovjeka.“ (JL, 05.12.2008., str. 2)
 Nazdravlje! Znači li to da klonovi (što vrijedi i za jednojajčane blizance) ne bi bili ljudi, jer nemaju jedinstven genetski kod? I kako to da neki kršćani koji toliko trabunjaju o duhovnosti (o čemu usput rečeno pojma nemaju) čovjeka svode na golu biologiju? Gdje su tu kultura i duh koji se usvajaju tek odgojem? Ali s Kustićem kao i s Paarom ili Tomcem nema se što raspravljati jer njihov odgovor „može biti samo jedan“, onaj kretenski, kao što im je i argumentacija kretenska.
Na svu sreću velik je broj kršćana s kojima je moguće razgovarati razložno i obostrano bez predrasuda. Dakako i uz pretpostavku da istinit odgovor ne mora nužno biti samo jedan.

Vezani članci

Nema vezanih članaka.

Ključne riječi

vjeronauk, znanost

Podijeli sadržaj

O autoru:

prof. dr. sc. Milan Polić

prof. dr. sc. Milan Polić

Rođen je u Zagrebu 1946. godine, gdje je završio osnovnu i srednju Tehničku školu (elektronika). Neko vrijeme 1968. radi kao fizički radnik u DIP-u Delnice, a zatim je od 1968. - 1973. bio zaposlen u Radio-industriji Zagreb. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1973. filozofiju i sociologiju, a na istom je fakultetu i doktorirao u polju filozofije 1989. Od 1974. radio je kao srednjoškolski nastavnik, a od 1988. i kao honorarni suradnik na Filozofskom fakultetu - Pedagogijske znanosti, gdje je 1992. zaposlen kao docent pri katedri za filozofiju odgoja. Na istom je fakultetu neko vrijeme bio prodekan za nastavu. Deset je godina bio vanjski suradnik Sveučilišta „Jurja Dobrile" u Puli. Do odlaska u mirovinu 2011. godine bio je redoviti profesor filozofije odgoja na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu.

Više o autoru »

Komentari na sadržaj:

Da biste komentirali ovaj sadržaj morate se autorizirati u sustav.

Učitavam...

Učitavam komentare...

"Protagora" - Udruga za zaštitu prava ireligioznih osoba i promicanje ireligioznog poimanja svijeta.

Adresa Udruge: Vramčeva 23, 10000 Zagreb

Kontakt e-mail: udruga@protagora.hr